- Irena Benyovsky Latin
- Ante Birin
- Jadranka Neralić
- Zrinka Pešorda Vardić
- Gordan Ravančić
- Ante Škegro
- Bruno Škreblin
- Tomislav Matić
- Ante Bećir
- Maja Hučić
dr. sc. Irena Benyovsky Latin, znanstvena savjetnica
e-pošta: irenabenyovsky@yahoo.com
Rođena je 14. studenog 1970. u Zagrebu, gdje je završila klasičnu gimnaziju. Od 1989. studirala je na Odsjecima za povijest i etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 1996. na odsjeku za povijest. U listopadu 1993, 1995, 1996, 1997, 1998 sudjelovala je na Dubrovačkoj medijevističkoj radionici (u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Magistarski rad (“Public Space of Trogir in the 13th and 14th Centuries”, mentor dr. Janos Bák) obranila je 1995. na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Medieval Studies, CEU), a nostrificirala ga je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1997. Kao Fulbrightov stipendist, zimski i ljetni semestar 1999. provela je na Odsjeku za Srednjovjekovne studije sveučilišta Stanford (SAD) kao visiting fellow. Godine 1999–2001 zajedno s Tatjanom Buklijaš vodila međunarodni znanstveni projekt “Medieval Hospitals and Medical Knowledge in Southeastern Europe” (Group Research Support Scheme of the Open Society Institute Support Foundation). U studenom 2002. obranila doktorsku disertaciju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (pod naslovom “Društvena uvjetovanost razvoja gradskih prostora: Trogir 1250.-1450., mentor dr. Neven Budak). Na Hrvatskom institutu za povijest radi od 1997., a od 11. siječnja 2011. na znanstvenom radnom mjestu više znanstvene suradnice. Bila je član predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ-a) od 1999.-2004.; sumoderator je sekcije za Urbanu povijest HNOPZ-a. Sudjelovala je u organizaciji više znanstvenih skupova i kongresa (između ostalog bila predsjednica Organizacijskog odbora II. kongresa hrvatskih povjesničara u Puli 2004.). Izlaganjima sudjeluje na velikom broju domaćih i međunarodnih skupova i radionica. Objavila više znanstvenih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima (monografije: “Trogir u katastru Franje I.” (2005), “Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo” (2009) i “Knjige općinskih nekretnina i najmova Dubrovnika (13.-18. st.)” I. I II, u suautorstvu s Dankom Zelićem (2007). Kao vanjski suradnik predaje na Odsjecima za povijest Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (na kolegijima vezanim uz hrvatsku srednjovjekovnu povijest i urbanu povijest), te na poslijediplomskim programima Odjseka za povijest Hrvatskih Studija i Studija “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Dubrovniku (od 2007. u zvanju docenta). Područje istraživanja je srednjovjekovna urbana povijest na području istočne obale Jadrana (osobito Trogir, Dubrovnik), socijalna topografija gradova, razvoj institucija i sl. Od veljače 2007.do prosinca 2010. pomoćnica je ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest. Od 2007. voditeljica je projekta “Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život” te suradnica na projektu “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku” (voditeljica dr. Lovorka Čoralić). Od 2009. glavna je urednica časopisa Povijesni prilozi.
dr. sc. Ante Birin, viši znanstveni suradnik
e-pošta: ante.birin@gmail.com
Rođen je 26. siječnja 1973. u Zagrebu gdje je završio osnovnu (O. Š. Antun Gustav Matoš) i srednju školu (Ugostiteljsko-hotelijerski obrazovni centar). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studira dvopredmetni studij povijesti i arheologije (1991./92. – 1997.) a potom i poslijediplomski studij povijesti. Magistarski rad, pod naslovom “Statut grada Skradina”, obranio je 20. srpnja 2001. (mentor prof. dr. Tomislava Raukara) a doktorski rad, pod naslovom “Knez Nelipac i hrvatski velikaški rod Nelipčića”, obranio je 26. lipnja 2006. (mentor prof. dr. Tomislava Raukara).
Knjiga “Statut grada Skradina”, tiskana u nakladi Matice hrvatske Skradin, nagrađena je 2002. Srebrnom poveljom Matice hrvatske. U dva navrata nagrađen je stipendijom za sudjelovanjem na kongresu Convegni di studio sulla Magna Grecia pod radnim naslovom “Corinto e l’Occidente” u Tarantu, Italija (7.-11. X..1994.) kao i na stručnom seminaru o etruskologiji i italskim starinama pod radnim naslovom “Javni i privatni život Etruščana i italskih naroda” na Sveučilišta za strance (Universita per stranieri) u Perugii, Italija (3.-14. VII. 2000.). Od 1. siječnja 1998. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak (zvanje znanstveni suradnik). Od sveučilišne godine 2007./2008. na Hrvatskim studijima u Zagrebu drži kolegij Hrvatska kulturna i politička povijest srednjeg vijeka. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova posvećenih temama iz hrvatskog srednjovjekovlja. Suautor je dva školska udžbenika (Povijest 6 : udžbenik za 6. razred osnovne škole i Povijest 2 : udžbenik za 2. razred gimnazije).
dr. sc. Jadranka Neralić, znanstvena savjetnica
e-pošta: neralic@yahoo.it
Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: studije Engleskog jezika i književnosti (A1) i Arheologije (A2) 1. travnja 1983. godine s temom “Tipologija etruščanskih sarkofaga s natpisom” na Odsjeku za arheologiju.
1987. godine apsolvirala studij Talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
25. siječnja 1989. godine magistrirala na Odsjeku za Arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom “Epigrafija u djelima pisaca hrvatske povijesti”.
16. listopada 1991. godine diplomirala na poslijediplomskom studiju Bibliotekarstva u Vatikanskoj Apostolskoj Biblioteci (zvanje: bibliothecarius)
2. srpnja 1992. godine diplomirala na poslijediplomskom studiju Paleografije, diplomatike i arhivistike u Scuola Vaticana di Paleograija, diplomatica ed archivistica, pri Tajnom vatikanskom arhivu (zvanje: paleographus et archivarius).
18. veljače 2004. godine doktorirala na Odsjeku za Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom «Rimska kurija i crkvene nadarbine u Dalmaciji 15. stoljeća».
Od 25. 8. 2010. godine dopredsjednik (vice-president) Međunarodnog odbora za povijest i studije o kršćanstvu (Commission internationale d’Histoire et d’Etudes du Christianisme, CIHEC).
Upisana u registar istraživača Republike Hrvatske od 30. prosinca 1988. godine u području “povijest” (matični broj 127411)
Zaposlenja:
1. Od 1. listopada 1985. do 1. studenoga 1992. godine kao asistent u Zavodu za povijesne znanosti HAZU;
2. Od 1. svibnja 1995. godine zaposlena sam u Hrvatskom institutu za povijest na projektima:
“Povijest Kraljevine Hrvatske i katoličke crkve od 16. do 20. stoljeća prema građi Vatikanskih arhiva”
“Hrvatska latinistička historiografija», “Historiografija hrvatskog redovništva u 17. i 18. stoljeću”,
“Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku: građa i prinosi”.
Znanstvena usavršavanja:
1. akademske godine 1985/86 Tečaj paleografije i diplomatike u organizaciji Zavod za povijesne znanosti JAZU (HAZU)
2. Od 1. travnja do 1. srpnja 1989: paleografija, diplomatika, kodikologija i arhivistika na “Istituto di paleografia” i povijest srednjega vijeka na «Istituto di Storia Medievale» Rimskoga Sveučilišta «La Sapienza».
3. rujan 2006: Max Planck Institut für Europäische Rechtsgeschichte u Frankfurtu.
Sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima sa temama koje obrađuju izvore za srednjovjekovnu crkvenu povijest u hrvatskim krajevima.
dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, viša znanstvena suradnica
e-pošta: zrinka.pesorda@zg.t-com.hr
Rođena je 1974. u Stuttgartu, SR Njemačka. Maturirala je 1992. godine u VII. gimnaziji u Zagrebu. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 2002. godine i doktorirala 2006, također na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1. siječnja 1998. godine, i to na projektima Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama, voditelj: dr. sc. Mirko Valentić (1996.-2002.), potom Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske, voditelj: dr. sc. Ante Škegro (2002.-2006.), te od 2007. godine na projektu Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život, voditelj: dr. sc. Irena Beyovsky Latin.
Od 1994. do 1998. godine redovito je sudjelovala u Dubrovačkoj medievističkoj radionici pri Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, pod vodstvom dr. sc. Zdenke Janeković Römer i dr. sc. Nelle Lonze. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te objavljivala u domaćim i međunarodnim publikacijama. Od 1997. do 2000. godine surađivala je s Austrijskom akademijom za znanost u prikupljanju građe za ediciju “Sozialgeschichte der Habsburger Monarchie”. Surađuje s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža” u edicijama Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija i Leksikon Marina Držića.
Od ljetnog semestra akad. god. 2005./2006. sudjeluje u dodiplomskoj, a od akad. god. 2006./2007. i u poslijediplomskoj nastavi na Odjelu za povijest Hrvatskih studija.
Od 2010. član je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Tajnica je uredništva časopisa Povijesni prilozi i član uredništva Review of Croatian History u izdanju Hrvatskog instituta za povijest.
Glavno područje njezina istraživanja jest povijest srednjeg vijeka. Istraživala je teme iz društvene i vjerske povijesti srednjovjekovnog Dubrovnika, proučavala je odnos Dubrovačke Republike prema Ugarskom kraljevstvu, a u posljednje vrijeme bavi se problematikom kasnosrednjovjekovnog građanstva.
Posjeduje znanje engleskog, njemačkog, talijanskog i latinskog jezika.
dr. sc. Gordan Ravančić, znanstveni savjetnik
e-pošta: gordan@isp.hr
Rođen je 1972. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Jednopredmetnu povijest diplomirao je 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. stekao status Master of Arts in Medieval Studies na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Mađarska). Godine 1999. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je s temom Život u krčmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Kuga u Dubrovniku 1348-1349. Od 1. siječnja 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest. Od iste školske godine predaje i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži radne grupe iz nacionalne povijesti srednjeg vijeka te kolegij o uporabi računala u povijesnim istraživanjima. Suradnik je na nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sudjelovao na više domaćih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz društvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika.
dr. sc. Ante Škegro, znanstveni savjetnik
e-pošta: askegro@isp.hr
Rođen je 16. 04. 1961. na Okolišću, Bugojno, Bosna i Hercegovina. Završio 1979. g. gimnaziju „Ruđer Bošković“ u Dubrovniku. Diplomirao 1986. g. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za istoriju i latinski jezik i rimsku književnost). Magistrirao 1991. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa temom „Antička ekonomika u Bosni i Hercegovini na osnovi epigrafskih izvora“. Doktorirao 1998. g. na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilište u Splitu disertacijom „Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije u vrijeme principata“. Od 1986. do 1992. g. djelatnik u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Centar za balkanološka ispitivanja). Od kraja 1992. do sredine 1994. stipendist Deutscher Akademischer Austausch Dienst u Seminaru für Alte Geschichte der Universität Heidelberg u Heidelbergu (SR Njemačka). Od 1997. djelatnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Znanstveni suradnik od 1998., viši znanstveni suradnik od 2003., znanstveni savjetnik od 2007. g. Akad. god. 1997./1998. g. predavač kolegija „Historia Ecclesiae Universalis“ na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove i Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Od 1997. do 2003. nositelj i predavač kolegijâ „Stara povijest“ i „Stara povijest hrvatskih zemalja“ na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. do 2009. g. nositelj i predavač kolegijâ „Povijest staroga vijeka“, „Stara povijest Istoka“, „Povijest Helade i Rimske države sa starom povješću na našim prostorima“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 2001. do 2007. nositelj i predavač kolegijâ „Povijest staroga vijeka“, „Povijest srednjega vijeka“ i „Opća povijest“ na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. Glavni istraživač znanstvenog projekta „Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske“ (širfa: 0019012). Predmet znanstveno-istraživačkog interesa su subjekti i društvene strukture od kasne antike do srednjeg vijeka te pojedini segmenti novije crkvene povijesti.
dr. sc. Bruno Škreblin, znanstveni suradnik
e-pošta: bruno@isp.hr
Rođen je 1981. godine u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je maturirao u školskoj godini 1999./2000. Godine 2000. upisao jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. obranivši diplomski rad pod naslovom Etničke i političke skupine u srednjovjekovnom gradu – primjer gradečkih lingui koji je naknadno objavljen s ocjenom izvornog znanstvenog rada. Od listopada 2007. zaposlen u Matici hrvatskoj u tajništvu za ogranke Matice hrvatske. Od srpnja 2009. znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest na projektu Grad hrvatskog srednjovjekovlja.
dr. sc. Tomislav Matić, znanstveni suradnik
e-pošta: tomislav.matic@hipzg.hr
Tomislav Matić rođen je u Zagrebu 1984. godine. Diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine, a 2017. godine doktorirao medievistiku na istoj instituciji obranivši disertaciju pod naslovom „Ivan Vitez od Sredne – Prelat i humanist 15. stoljeća“. Iste je godine izabran u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Tijekom studija boravio je na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji i Katoličkom sveučilištu Pázmány Péter u Budimpešti. Dobitnik je nekoliko stipendija, među ostalima Instituta Balassi i Austrijske akademije znanosti. Sudjelovao je u nizu domaćih i međunarodnih projekata, uključivši jedan projekt Sveučilišta u Oxfordu (The Jagiellonians: Dynasty, Memory and Identity in Central Europe) i jedan projekt financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. Od 2012. do 2022. godine bio je zaposlen na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a od 2022. godine na Hrvatskom institutu za povijest. Do sada je uredio jedan zbornik i objavio nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima radova, te dvije popularno-znanstvene knjige i niz popularno-znanstvenih članaka u novinama i časopisima, poput Večernjeg i Jutarnjeg lista. Sudjelovao je u organizaciji pet znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog popularno-znanstvenog projekta (Otkrivanje zaboravljene hrvatske prošlosti) financiranog od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Njegova monografija Bishop John Vitez and Early Renaissance Central Europe – A Humanist Kingmaker trenutno je u pripremi za tisak.
dr. sc. Ante Bećir, viši asistent
e-pošta: ante.becir@gmail.com
OPĆI PODACI
Ime i prezime: dr. sc. Ante Bećir
Radno mjesto: Postdoktorand na Odjelu za srednjovjekovnu povijest Hrvatskoga instituta za povijest (od lipnja 2023.)
OBRAZOVANJE I ZNANSTVENA DJELATNOST
Akademski stupnjevi i nazivi: 2022.: obranjena doktorska disertacija pod naslovom “Plemstvo kasnosrednjovjekovnoga Trogira: politička zajednica, frakcije i dinamika konflikta” s ocjenom summa cum laude (mentor: izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić), koja je izrađena u sklopu poslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, i postignut akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja povijesti te znanstvene grane hrvatske i svjetske srednjovjekovne povijesti.
2019.: završen diplomski studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i postignut akademski naziv diplomiranoga povjesničara (mag. hist.).
2017.: završen preddiplomski studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i postignut akademski naziv prvostupnika povijesti (bacc. hist.).
2014.: maturirao pri Srednjoj školi Ivana Lucića (gimnazijski smjer) u Trogiru.
2010.: završio osnovnoškolsko obrazovanje u OŠ Kralja Zvonimira (Seget Donji).
Znanstveni i stručni radovi: Moderne i suvremene predodžbe srednjovjekovlja: anakronija između bajke i horora, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest FFZG-a sv. 54 (2022.), br. 2: str. 49-77.
Između ‘tiranije’ i političkoga legitimiteta. Prilog poznavanju političke kulture kasnosrednjovjekovne Dalmacije i Hrvatske, Povijesni prilozi sv. 41 (2022.), br. 62: str. 83-104.
Između političkog i kaznenog egzila – prisilne migracije u kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim gradovima, Historijski zbornik god. LXXIV (2021.), br. 1: str. 1-31.
Kako liječiti životinje u srednjemu vijeku? Jakobelo Vitturi (o. 1380/1390. – 1459.) i njegove „veterinarske“ rasprave u povijesnom kontekstu, Vartal god. XVI (2021): str. 229-239.
Crkvene institucije u srednjovjekovnoj praksi: trogirski kanonici i gradske prilike u 14. stoljeću, Croatica Christiana Periodica sv. 45 (2021.), br. 88: 21-46.
Najstariji sačuvani sveščić srednjovjekovnih zapisnika komunalnih vijeća grada Trogira: pitanje datacije i kronologije, Povijesni prilozi sv. 39 (2020.) br. 59: str. 31-65. (koautor: doc. dr. sc. Tomislav Popić).
Bellum intestinum: Trogirska komuna početkom 14. stoljeća, Kulturna baština 45 (2019.): 37-66.
Kolonatski i težački odnosi u srednjovjekovnom Splitu i Trogiru (XIII.-XV. stoljeće), Rostra – časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru 10 (2019.): str. 85-99.
Legenda o smrti kralja Zvonimira, Zbornik radova Društva studenata povijesti Ivan Lučić Lucius 22 (2017.): str. 65-82.
Knjiga: Zbirka objavljene srednjovjekovne izvorne građe Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII- XV) / Zapisnici i odluke vijećâ grada Trogira (13.-15. stoljeće), s opširnom uvodnom studijom naslovljenom “Politički poredak i zapisnici komunalnih vijeća srednjovjekovnog Trogira”; Zagreb: HIP, 2022. (koautuor doc. dr. sc. Tomislav Popić).
Urednička knjiga: Zbornik radova Društva studenata povijesti Ivan Lučić Lucius 22 (2017.), Zagreb: Fakultet hrvatskih studija, 2017. (suurednik Petra Vručina).
U pripremi: Članak: Papinska istraga u Trogiru 1319. godine: rekontekstualizacija teksta i analiza, u Radovima HAZU u Zadru, 2023. (koautor doc. dr. sc. Tomislav Popić).
Članak: Uspostava mletačke vlasti u Trogiru 1420.: između ‘lokalne’ dinamike i ‘globalnih’ procesa, u zborniku radova „Pod sjenom krila. Trogirska komuna za vrijeme venecijanske uprave“. (2023.)
Članak: Angevin Rule in Trogir 1357/1358 – An Interplay of Centre and Periphery, u zborniku „Angevins in East Central and Southeastern Europe in the 14th Century“. (2023.)
Članak: Politički sukobi u dalmatinskim gradovima u 14. stoljeću kao ‘struktura’ dugoga trajanja, u zborniku „Doba (dez)integracije: društveno političke strukture za vladavine Anžuvinaca“ (2023.)
Knjiga (zbirka izvora) radnoga naslova: Računske knjige Splita i Trogira u kasnom srednjem vijeku (koautor izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić) (2023./2024.)
Konferencije: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem The Fifth Biennial Conference of MECERN. Continuity and Change in Medieval Central Europe, Sveučilište u Bratislavi, 27. – 29. travnja 2023. Naslov izlaganja: The populares in Late Medieval Dalmatia between Agency and ‘Political Fodder’.
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Doba (dez)integracije: društveno političke strukture za vladavine Anžuvinaca, Sveučilište u Zadru, 14. prosinca 2022. Naslov izlaganja: Struktura kao proces: politički sukobi u dalmatinskim gradovima u 14. stoljeću.
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Vth Triennale – Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Crises and Catastrophes, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 25. i 26. listopada 2022. Naslov izlaganja: Political Violence, Social Crisis and Communal Identity in Late Medieval Trogir.
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Peta medievistička znanstvena radionica u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 9. i 10. rujna 2022. Naslov izlaganja: Frakcije i neformalne političke mreže u kasnosrednjovjekovnoj Dalmaciji i Hrvatskoj: slučaj Trogira.
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Angevins in East Central and Southeastern Europe in the 14th Century, Sveučilište u Zadru, 2. i 3. svibnja 2022. Naslov izlaganja: Recognition of Angevin Rule in Trogir 1357/1358 – The Interplay between Local Conflict and Sovereign Power.
Znanstveni skup “Pod sjenom krila”. Trogirska komuna za vrijeme venecijanske uprave 1420.-1797., Hrvatski institut za povijest, Muzej grada Trogira (online), 4. i 5. studenoga 2021. Naslov izlaganja: Trogirska komuna u kontekstu mletačko-ugarskoga Rata za Dalmaciju (1409. – 1420.): geopolitčke transformacije i oblikovanje novoga društvenoga poretka.
VI. kongres hrvatskih povjesničara, Filozofski fakultet, Rijeka, od 29. rujna do 2. listopada 2021., sekcija “Politička kultura u kasnosrednjovjekovnim hrvatskim zemljama” (1. listopada 2021.). Naslov izlaganja: Između „tiranije“ i političkoga legitimiteta: politička kultura kasnosrednjovjekovne Dalmacije i Hrvatske.
Organizacija znanstvenih ili stručnih konferencija:
Znanstveni simpozij pod studentskom organizacijom (mentori: dr. sc. Stipica Grgić i pokojni prof. dr. sc. emeritus Mijo Korade) pod nazivom U borbi protiv sistema: buntovnici i izopćenici kroz povijest, održan 2. travnja 2019. Izlagači: dr. sc. Rudolf Barišić, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić, prof. dr. sc. emeritus Mijo Korade, izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, dr. sc. Stipe Ledić, doc. dr. sc. Kristina Milković, prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, dr. sc. Mislav Rubić, dr. sc. Marko Vukičević, Vlatko Smiljanić, Leo Marić, dr. sc. Mijo Beljo. (suorganizatori: Filip Ščuric i Monika Jerković).
Znanstveni simpozij pod studentskom organizacijom (mentor: doc. dr. sc. Ivana Jukić) pod nazivom Povjesničarski kolokvij: Granice i susreti, održan 17. travnja 2018. Izlagači: doc. dr. sc. Ivana Jukić, doc. dr. sc. Marko Jerković, prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, dr. sc. Rudolf Barišić. (suorganizatori: Filip Ščuric i Monika Jerković).
Znanstveni simpozij pod studentskom organizacijom (Društvo studenata povijesti Ivan Lučić Lucius) pod nazivom XV. Dies historiae. Društvena povijest: mogućnosti i izazovi u kontekstu hrvatske historiografije, održan 6. prosinca 2017. Izlagači: prof. dr. sc. emeritus Mladen Ančić, dr. sc. Danijel Džino, izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić, prof. dr. sc. Zdenka Janeković Roemer, izv. prof. dr. sc. Alexander Buczynski, prof. dr. sc. emeritus Miroslav Bertoša, dr. sc. Filip Hameršak, dr. sc. Ivan Hrstić, dr. sc. Višeslav Aralica (suorganizator: Filip Ščuric).
Znanstveni simpozij pod studentskom organizacijom (Društvo studenata povijesti Ivan Lučić Lucius) pod nazivom Povijest u teoriji i praksi: istraživački pristup povijesnim izvorima, održan 24. svibnja 2017. Izlagači: prof. dr. sc. Zdenka Janeković Roemer, izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič i dr. sc. Filip Hameršak (suorganizator: Leo Marić).
Znanstveno-istraživački interesi: Društvena, kulturalna i politička povijest istočno-jadranskih gradova i njihova zaleđa u (kasnom) srednjem vijeku; objavljivanje srednjovjekovnoga izvornoga arhivskoga gradiva istočno-jadranskih gradova; suvremene percepcije srednjovjekovlja.
NAGRADE I PRIZNANJA
Pročelnikova (dekanova) nagrada za najboljega studenta završne godine diplomskoga sveučilišnoga studija povijesti u akademskoj godini 2018./2019. na Fakultetu hrvatskih studija.
Pročelnikovo (dekanovo) priznanje za izvannastavne aktivnosti u akademskoj godini 2018./2019. na Fakultetu hrvatskih studija.
Pročelnikovo (dekanovo) priznanje za izvannastavne aktivnosti u akademskoj godini 2017./2018. na Fakultetu hrvatskih studija.
Rektorova nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2017./2018. Naslov rada: Bellum intestinum: Trogirska komuna početkom 14. stoljeća.
Primatelj stipendije za izvrsnost Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2015./2016.
ČLANSTVA
Član Matice hrvatske od 2021. godine.
Član Nacionalnog odbora za povijesne znanosti od 2021. godine.
Član Društva studenata povijesti „Ivan Lučić Lucius“ od 2014. do 2019. godine.
Maja Hučić, asistentica
CroRIS profil: https://www.croris.hr/osobe/profil/47409
Rođena je 1995. godine u Zagrebu. Godine 2023. završila je diplomski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na prijediplomskom studiju bila je stipendistica Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tijekom diplomskog studija bila je kategorizirana među 10% najuspješnijih studenata. U Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 2024. godine kao asistentica u Odjelu za srednjovjekovnu povijest. U središtu njezinog znanstveno-istraživačkog interesa nalaze se teme iz područja intelektualne i kulturne povijesti srednjeg vijeka.