Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.
Prinosi hrvatskih vojnika, časnika i zapovjednika postrojbi u sklopu vojnih snaga raznih državnih zajednica u koje je hrvatski prostor bio uključen kroz povijest neprijeporna su činjenica, a zahvaljujući većem i vremenski kontinuiranom obimu sačuvane arhivske građe za ranonovovjekovnu povijest ta se problematika može sustavno istraživati. Istraživački je cilj ovoga projekta spoznaja o demografskim, socio-ekonomskim i političkim prilikama u hrvatskome pograničju, kao i utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza između navedenih okolnosti (razvojnih sastavnica) koje su činile svakodnevicu hrvatskih vojnika i njihova identiteta. Istraživanje će se koncentrirati na Ličku i Otočku pukovniju u Vojnoj krajini, Zadar i Kotor kao središnja uporišta Mletačke Republike na istočnome Jadranu te Dubrovačku Republiku. Rekonstrukcija svakodnevice i identiteta pripadnika vojničkoga društva objedinit će: 1. demografska kretanja (natalitet, fertilitet i mortalitet), migracije i socio-ekonomski kontekst (dobna, spolna i profesionalna struktura); 2. vojni i ratni kontekst (vojna organizacija i obuka, “mali rat” i umijeće ratovanja, imidž i samosvijest hrvatskih ratnika); 3. geopolitički kontekst (upravnopravna organizacija, tranzicije vlasti). Projekt svojim istraživačkim rezultatima pridonosi u edukativnome smislu i na lokalnome i na regionalnome polju. Istraživački tim konkretno teži obradi i stvaranju baza podataka što većeg broja vojnih popisa, matičnih knjiga, zemljišnih knjiga i sl. vezanih za Otočku pukovniju, Ličku pukovniju, Zadar, Dubrovačku Republiku i Kotor. Projekt je usmjeren na postizanje sljedećih konkretnih rezultata: izrada baze podataka na web-stranicama s podacima iz vojnih popisa i matičnih knjiga koji obuhvaćaju Ličku i Otočku pukovniju, Zadar, Dubrovačku Republiku i Kotor, koja će biti dostupna za on-line unos podataka i njihovo pregledavanje te integrirana u svjetske mreže sličnih baza kao što su EHPS-Net i MOSAIC; objavljivanje znanstvenih publikacija (članci, knjige građe i monografije); održavanje javnih predavanja; sudjelovanja na znanstvenim konferencijama; organiziranje radionica povjesničarskih vještina (lociranje, selektiranje i transkribiranje, unos podataka) i odabir volonterskoga tima, kao i objavljivanje popularno-znanstvenih radova i suradnja s lokalnim zajednicama/udrugama.
