Urbana povijest Hrvatske
Urbana povijest Hrvatske, projektno-tematsko područje koje je dio znanstveno-istraživačkoga programa Instituta, temelji se na tezi da su gradovi Hrvatske jedan od najvažnijih formativnih elementa društvenoga, institucionalnoga, prostornoga pejzaža Hrvatske i kao takvi bili su važna sastavnica europske povijesti i urbane baštine te primarna mjesta modernizacije, kao i polazišne točke integracije hrvatskoga prostora.
Prostor današnje Hrvatske bio je oblikovan mrežom urbanih središta, koja su se razlikovala po razdoblju svojega postanka, stupnju društvenoga razvitka, razinama autonomije, a dinamika i kontinuitet njihova razvoja ovisili su o specifičnim povijesnim okolnostima. To je prostor istovremeno okružen Dunavom i Sredozemljem, što je imalo važnu ulogu u povijesnim događajima u ovom dijelu Europe te je uvelike odredilo mobilnost ljudi kao i kretanje dobara i ideja. Upravo ta raznolikost i različiti utjecaji Hrvatskoj daju posebno mjesto u europskoj urbanistici i nude veliki prostor za interdisciplinarni pristup, komparaciju i razvoj različitih metodoloških pristupa.
Cilj ovoga programsko-tematskog područja bio bi dugoročno stvoriti svojevrsni hrvatski Centar za Povijest gradova / Urbanu povijest unutar Hrvatskoga instituta za povijest. Program je zamišljen kao komparativan, interdisciplinaran i transdisciplinaran, a teme koje će se istraživati uključuju pitanja odnosa središnje (kraljevske) vlasti i lokalnih gradskih (autonomnih) uprava; društvenoga raslojavanja unutar gradskih zajednica i međuodnosa marginalnih i elitnih skupina gradskoga stanovništva; gospodarskih inicijativa i industrija gradskih zajednica u suodnosu sa širom gospodarskom okolinom; definiranja i prostornoga pozicioniranja privatnoga i javnoga prostora u gradskim zajednicama; poredbe načina uprave i razvoja upravnih tijela gradskih zajednica na cjelokupnom prostoru predmoderne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
