Transfer ideja i uloga pojedinaca u razvoju društva i izgradnji institucija u Hrvatskoj
Hrvatske su se zemlje počevši od antike nalazile na rubu Europe, u geopolitičkom i kulturnom pogledu na sjecištu putova i razmeđu civilizacijskih okvira – zapadnoeuropskoga, srednjoeuropskoga, sredozemnoga i euroazijskoga (poslije istočnoeuropskoga), a od srednjega vijeka i na granici zapadnoga i istočnoga kršćanstva. U hrvatskim su se zemljama stoljećima isprepletali, prožimali, ali i sukobljavali utjecaji iz tih civilizacijskih okvira. Upravo zbog toga važno je istražiti transfer ideja i idejne utjecaje na razvoj društva i institucija koje su u dugome trajanju oblikovale različite elemente kompleksnih identiteta moderne Hrvatske. Dijakronijski, tematski i komparativno koncipirana interdisciplinarna istraživanja obuhvatit će razdoblje od ranoga srednjeg vijeka do suvremenoga doba, a interpretacija istraživačkih rezultata formulirat će se iz dvije perspektive. Istraživačko težište bit će na perspektivi „odozdo”, odnosno na razini istaknutih pojedinaca – intelektualaca, umjetnika, političara i službenika u institucijama na državnoj i lokalnoj razini (u političkom životu i javnoj upravi, u sudstvu, gospodarstvu, kulturi, vjerskom i društvenom životu, obrazovnom sustavu i javnome zdravstvu). Perspektiva „odozdo” u istraživanju će se kombinirati i dopunjavati perspektivom „odozgo” (kulturni transferi, idejne koncepcije, ideologije, religijski utjecaji, transferi europskih /modernizacijskih/ obrazaca i praksi, hrvatski zakonski i institucionalni okvir itd.). Rezultati istraživanja interpretirat će se u širem političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu te uzimajući u obzir različite lokalne čimbenike koji su djelovali poticajno ili ograničavajuće na implementaciju različitih ideja, provedbenih obrazaca i praksi u svakodnevnom životu različitih društvenih slojeva. Istraživanja će obuhvatiti transfer ideja u razvoju političkih institucija na državnoj i lokalnoj razini, političkih stranaka i političke kulture, zatim u razvitku i funkcioniranju javne uprave, crkvenih institucija, pratit će se i transferi znanja i provedbene prakse u gospodarstvu i u javnozdravstvenom sustavu. Proučavat će se intelektualni i kulturni transferi u visokoj i pučkoj kulturi, razvoju društva, u obrazovnom sustavu te u oblikovanju individualne kulture i intelektualne prakse pojedinih istaknutih intelektualaca na političkom, ekonomskom i kulturnom polju. Istraživanja će se temeljiti na komparativnoj metodi i studijama slučaja (case studies), koje će se interpretirati primjenom teorije kulturnoga transfera i drugih translacijskih teorija, a strukturirat će se u nekoliko interdisciplinarnih projekata (ovisno o propozicijama pojedinih natječaja na hrvatskoj i međunarodnoj razini), na kojima će se ostvariti suradnja s drugim domaćim i inozemnim znanstvenim i visokoškolskim institucijama, muzejima i arhivima. Rezultirat će izradom baza podataka i digitalnih repozitorija, javno dostupnih na mrežnim stranicama pojedinih projekata / Hrvatskoga instituta za povijest, organiziranjem znanstvenih konferencija i kolokvija na kojima će sudjelovati ugledni inozemni i domaći znanstvenici, sudjelovanjem znanstvenika iz Hrvatskoga instituta za povijest na međunarodnim i domaćim konferencijama, izradom znanstvenih radova i monografija te organiziranjem javnih predavanja, izložaba i radionica za studente preko kojih će se istraživački rezultati predočiti stručnoj i široj javnosti. Rezultate istraživanja u budućim će istraživanjima moći koristiti znanstvenici različitih humanističkih i društvenih disciplina, studenti, zainteresirana javnost, a moći će pomoći i u boljem razumijevanju i definiranju suvremenih reformskih politika u Hrvatskoj.
