Svakodnevica i kvaliteta života u Varaždinskom generalatu i dalmatinskim garnizonima tijekom 18. i dugog 19. stoljeća
Prinosi hrvatskih vojnika, časnika i zapovjednika postrojbi u sklopu vojnih snaga raznih državnih zajednica u koje je hrvatski prostor bio uključen tijekom povijesti neprijeporna su činjenica, a zahvaljujući većem i vremenski kontinuiranom obimu sačuvane arhivske građe za ranonovovjekovnu i modernu povijest ta se problematika može sustavno istraživati. Projekt se nastavlja na istraživačke rezultate projekta proizašlog iz prethodnoga strateškog razdoblja Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918., koji je bio usmjeren na sustavno prikupljanje i obradu relevantne građe za Ličku i Otočku pukovniju te Mletačku Dalmaciju i Albaniju. Okosnica toga projekta bio je integrirani mikrohistorijski i makrohistorijski pristup, tj. projekt je bio usredotočen na pronalaženje i analizu pojedinih „vojničkih sudbina” na mikrorazini te njihovoj konsekutivnoj komparativnoj usporedbi u makrohistorijskom kontekstu. Do sada provedena istraživanja pokazala su, među ostalim, da ta građa (riječ je ponajprije o vojnim popisima) zbog vrlo detaljnih podataka nudi izvrsne mogućnosti za rekonstrukciju očekivanoga životnog vijeka stanovnika spomenutih područja u 18. i 19. stoljeću. U toj se građi, naime, uz ostalo spominju bolesti popisivanih vojnika (ako ih imaju), njihova visina, prihodi, uzrok smrti i sl. Polazeći od premise da očekivani životni vijek ponajprije ovisi o napretku medicine, kvaliteti zdravstva i stilu života, kao produkti određenih gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih okolnosti, ali i klimatskih i zemljopisnih zadanosti te nezaobilazne „više sile” poput prirodnih katastrofa, postalo je potrebno proširiti istraživanja tako da se sustavno obrađuju podaci vezani za te čimbenike (osobito pokazatelji gospodarskoga stanja) te da se uključe i drugi prostori. Izbor je pritom namjerno pao na Đurđevačku i Križevačku pukovniju Varaždinskoga generalata jer su zbog plodnoga tla imale bolje predispozicije za kvalitetan život vojnika od siromašnih pukovnija Karlovačkoga generalata i krševitih krajeva Mletačke Dalmacije. Istraživački je cilj ovoga projekta – kao i za prethodni – spoznaja o demografskim, socio-ekonomskim i političkim prilikama te ustanovljavanje uzročno-posljedičnih veza između navedenih okolnosti (razvojnih sastavnica), s tom razlikom da će istraživački fokus sada biti usmjeren na Varaždinski generalat u Vojnoj krajini i pojedina uporišta (utvrde i njihove posade) u Dalmaciji tijekom zadnjih desetljeća postojanja Mletačke Republike i nakon njezina ukidanja. Pri rekonstrukciji svakodnevice i identiteta pripadnika vojničkoga društva posebna će se pozornost posvetiti njihovu očekivanom životnom vijeku tijekom 18. i 19. stoljeća, a prikupljeni i obrađeni podaci bit će uspoređeni s nalazima i rezultatima prethodnoga projekta. Ponovno će se, dakle, ali sada u širem kontekstu ujediniti: 1. demografska kretanja (natalitet, fertilitet i mortalitet), migracije te društveni i gospodarski kontekst (dobna, spolna i profesionalna struktura); 2. vojni i ratni kontekst (vojna organizacija i obuka, „mali rat” i umijeće ratovanja, imidž i samosvijest hrvatskih ratnika); 3. geopolitički kontekst (upravno-pravna organizacija, tranzicije vlasti). Projekt svojim istraživačkim rezultatima neće pridonijeti samo na znanstvenom polju nego i u edukacijskome smislu. Zbog posebne pozornosti koja će biti posvećena rekonstrukciji očekivanoga životnog vijeka, koja iziskuje multidisciplinarni pristup, u istraživački će tim biti uključeni kvalitetni istraživači srodnih znanstvenih disciplina, primjerice antropologije i etnologije. Istraživački tim konkretno teži obradi i stvaranju baza podataka što većega broja vojnih popisa, matičnih knjiga, zemljišnih knjiga i sl. vezanih za prostor Varaždinskoga generalata i odabranih uporišta u Dalmaciji. Projekt je usmjeren na postizanje sljedećih konkretnih rezultata: dopuna postojeće baze podataka na zasebnom web-portalu s podacima iz vojnih popisa i matičnih knjiga vezanih za prethodni projekt. Ta će baza i dalje biti dostupna za on-line unos podataka i njihovo pregledavanje te integrirana u svjetske mreže sličnih baza kao što su EHPS-Net i MOSAIC. Osim toga planira se objavljivanje znanstvenih publikacija (članci, knjige građe i monografije); održavanje javnih predavanja; sudjelovanja na znanstvenim konferencijama; organiziranje radionica povjesničarskih vještina (lociranje, selektiranje i transkribiranje, unos podataka) i proširenje postojećega volonterskog tima za unos podataka, kao i objavljivanje popularno-znanstvenih radova i suradnja s lokalnim zajednicama/udrugama.
