Povijest nasilja i sukoba
Društveni i politički procesi, posebice modernizacijski procesi koji su utjecali na duboke promjene hrvatskoga društva u 20. stoljeću, umnogome su bili posljedica nasilja koje su na hrvatskome prostoru provodili različiti autoritarni i totalitarni režimi, a ne svojevrsna evolucija postojećih društvenih struktura i odnosa. Prema tome, povijest nasilja u 20. stoljeću, posebice u Drugom svjetskom ratu i poraću, predstavlja novu istraživačku točku. Naravno, za potpuno razumijevanje problematike nužno je pitanju nasilja i sukoba pristupiti dijakronijski, te će se pojedina istraživanja „spuštati” u prijašnja razdoblja predmoderne hrvatske prošlosti.
O toj je problematici mnogo pisano, ali uglavnom u smislu taksativnoga nabrajanja raznovrsnih zločina i stradanja, kao i neprestanih (često samo ideoloških) kontroverzija o broju i strukturi žrtava. S druge strane, proučavanje intenziteta nasilja, njegovih protagonista, čimbenika koji su utjecali na nasilje – od širih politika do raznovrsnih lokalnih okolnosti, preko činjenice da su različiti politički i vojni pokreti koristili nasilje za različite ciljeve i u različitom intenzitetu, kao i prema različitim nacionalnim/vjerskim ili političkim skupinama do danas je nedostatno zastupljeno u našoj historiografiji. Također je važno istaknuti da je nasilje, posebice ideološko nasilje dvaju totalitarnih režima u Drugome svjetskom ratu i poraću, dubinski izmijenilo strukturu hrvatskoga društva, a na osobit način utjecalo je i na modernizacijske procese.
Uza sve navedeno, istraživački fokus ovoga projekta bio bi na državnom nasilju ustaške Nezavisne Države Hrvatske, o čemu su u našoj javnosti, nažalost, i dalje prisutne različite kontroverzije. Jednako tako, kao važna istraživačka tema izdvaja se povijest Komunističke partije Jugoslavije/Hrvatske te partizanskoga pokreta koji se tijekom Drugoga svjetskog rata razvijao pod partijskim vodstvom i nadzorom. Istraživanja povijesti KPJ/KPH i partizanskoga pokreta ne mogu se svesti tek na istraživanja povezana s problematikom revolucionarnoga nasilja kao sredstva za oživotvorenje ciljeva, pa pozornost treba posvetiti upravo idejama koje su upravljale procesima društvenih promjena. Stoga će istraživački fokus ovoga tematsko-projektnoga kompleksa uključivati sljedeće teme: državno nasilje totalitarnih sustava; odnos političke stranke i državnih vlasti; revolucija i represija; antifašizam-komunizam-antikomunizam; nasilje kao politički program i uporaba nasilja u provođenju političkih ciljeva.
