Budući se ove godine VII. Kliofest održava u virtualnom okruženju, odlučili smo predstaviti knjigu dr. sc. Nikice Barića kroz objavu epizode emisije Povijesne kontroverze koja je posvećena upravo tom monografskom izdanju. Emisija je nastala u okviru Trećega programa Hrvatskoga radija i emitirana je na Trećemu programu HR 10. listopada 2019.
Ujedno objavljujemo i dio recenzije iz pera dr. sc. Zdenka Radelića:
“Malo je sintetskih historiografskih radova u kojima je prikazana povijest nakon 1945., a napose nema radova koji bi bili posvećeni raznim aspektima društvene i političke povijesti na primjeru jednog grada u komunističkom sustavu i Jugoslaviji. Zapravo, o Splitu nakon 1945. nije napisano nijedno historiografsko djelo, a kamoli ovako sustavno i temeljeno na arhivskim istraživanjima i istraživanjima tiska o zadnjem desetljeću komunističkog razdoblja. Iako je u hrvatskoj historiografiji u zadnje vrijeme povećano zanimanje za istraživanja svakodnevnice i društveno-kulturne povijesti jugoslavenskog socijalizma, ipak je razmjerno malo povjesničara koji su određenu temu, u ovom slučaju povijest jednoga grada, tako sveobuhvatno i temeljito obradili u jednom vremenskom isječku. Posebno su rijetka djela koja se temelje na velikoj seriji arhivskih i objavljenih izvora. Novi rukopis dr. sc. Nikice Barića, znanstvenog savjetnika Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, autora brojnih knjiga i članaka iz suvremene hrvatske povijesti, znanstveno je djelo koji se bavi Splitom u osamdesetim godinama 20. stoljeća. To djelo je nedvojbeno novi korak u historiografiji. Detaljnim prikazom, koristeći uobičajenu metodologiju povijesnih znanosti, analizira odnose i društvene sukobe u Splitu od 1980. godine, koju označava smrt jugoslavenskog predsjednika i komunističkog vođe Josipa Broza Tita, do 1990. godine, koju su, pak, obilježili prvi slobodni i opći izbori u povijesti Hrvatske, tj. uvođenje višestranačke demokracije. U tom desetljeću na površinu je izbila tinjajuća gospodarska i politička kriza koja je pojačana smrću J. Broza Tita. Funkcioniranje grada, način na koji se s problemima nosila gradska vlast, napose splitska organizacija SK, do sada još nitko nije prikazao, napose ne ovako detaljno i sustavno. To je slika Splita sa svim njegovim posebnostima, ali, može se reći, to je i opća slika većine velikih gradova u bivšoj komunističkoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. Barić nam otkriva razlike između željene slike Splita, tako česte prezentirane u javnim glasilima, kao grada revolucionarnih tradicija, i Splita 1980-ih kada su te vrijednosti ubrzano blijedile, a na površinu izbijali pristaše antikomunističkih i antijugoslavenskih ideologija, nestali iz javnosti nakon 1945. Ukratko, Barić nudi prikaz grada koji narušava gotovo idiličnu sliku o Splitu i vjerovanjima dijela sadašnje javnosti da su za vrijeme socijalizma u Hrvatskoj vladali socijalna sigurnost i red.”