Djelatnici na odjelu za novovjekovnu povijest

NaslovnicaDepartment of Early Modern History

dr. sc. Alexander Buczynski, znanstveni savjetnik

Alexander Buczynski je završio Studij povijesti na Sveučilište u Utrechtu (Rijksuniversiteit Utrecht) 1988. godine. Godine 1986./87. i 1988./89. boravio je u Zagrebu kao gost student. Surađujući s Hrvatskim institutom za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) od svog prvog dolaska u Zagreb, od 1. svibnja 1991. postaje stalnim suradnikom Instituta u okviru projekta “Vojna krajina – građa i studije”. Svoju disertaciju s naslovom: “Vojni komuniteti – središta građanstva u Hrvatskoj krajini. Povlašteni krajiški gradovi Bjelovar, Senj i Petrinja od 1787. do 1872. godine” obranio je 22. listopada 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postaje u okviru navedenog redovitog znanstveno-istraživačkog projekta voditeljem istraživačke teme “Gradovi Vojne krajine”. Prvog proscinca 1994. izabran je u zvanje višeg asistenta, 19. rujna 1998. u zvanje znanstvenog suradnika te 17. lipnja 2002. u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Od 1996. do 2002. obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa Povijesni prilozi. Sredinom ožujka 2001. postao je članom Upravnog vijeća Hrvatskog insituta za povijest te mjesec dana kasnije predstojnikom Odjela za novovjekovnu povijest Instituta. Od 2002. do 2006. vodio je znanstveno-istraživački projekt “Hrvatski staleški sabor” (0019022). Kao predstavnik Instituta postao je tajnikom Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u veljači 1993. godine, a zamjenikom predsjednika 11. prosinca 1999. Godine 1999. bio je i predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa hrvatskih povjesničara, koji se održao od 9. do 11. prosinca 1999. u Zagrebu. Od listopada 1997. kao predavač aktivno sudjeluje u nastavi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tako je od samog početka predavao obvezatni kolegij Opća povijest ranomodernog doba, a od 1998. i izborni kolegij Povijest Austrije. U rujnu 2002. postao je članom Stručnog vijeća Hrvatskih studija i zamjenikom pročelnika Studija povijesti. Pokrenuo je tada inicijativu da se na Studiju povijesti u okviru bolonjskog procesa pokreće projekt uvođenja ECTS bodovnog sustava. Novi nastavni plan Studija povijesti sa jednosemestralnim kolegijima počeo se primijeniti akademske godine 2003./2004. U travnju 2004. imenovan je ECTS-koordinatorom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na početku akademske godine 2004./2005. pročelnikom Studija povijesti. U studenom 2004. imenovan je koordinatorom za humanističke znanosti Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu, a u listopadu 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od siječnja do kraja travnja 2007. boravio je kao Research Fellow na Institute for Advanced Studies in the Humanities (IASH) Sveučilišta u Edinburghu radi arhivska istraživanja vezani za boravak škotskog mislioca Davida Humea i generala St Claira na Bečkom dvoru tijekom 1748.

dr. sc. Lovorka Čoralić, znanstvena savjetnica

Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Jednopredmetni studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Magistarski rad pod naslovom “Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama” obranila je 12. I. 1995. godine na istom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 24. VII. 1998. godine doktorsku distertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.; nagrada Matice hrvatske za znanost za 2001. godinu).
Kao znanstvena asistenica bila je zaposlena od 1. I. 1992. godine u Zavodu za hrvatsku povijest FF u Zagrebu. Od 1. XII. 1997. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 18. XII. 1998. godine, a zvanje više znanstvene suradnice 15. I. 2003. godine. Dana 17. III. 2006. izabrana je, odlukom sa 2. sjednice Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije – u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje povijest. Dana 28. II. 2011. izabrana je u trajno zvanje znanstvenog savjetnika (II. izbor).
U svom znanstvenom radu poglavito proučava političke, gospodarske, kulturne i crkvene sastavnice iz povijesti istočnojadranske obale u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka do kraja ranog novog vijeka, sa osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja iseljenika sa istočne obale Jadrana u Mlecima i na širem području Veneta. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim je godinama objavila niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama, kao i o širim sastavnicama iz povijesti hrvatske obale u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (vidjeti bibliografiju radova). Posljednjih godina u sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Boke Kotorske i albanskog priobalja u ranom novom vijeku. U novije vrijeme teme znanstvenih interesa L. Čoralić proširene su i na povijest hrvatskih vojnih postrojbi koje su u ranome novome vijeku (posebice u 17. i 18. stoljeću) ratovale u sastavu Mletačke Republike.
Kao djelatnica Hrvatskog instituta za povijest u posljednjem projektnom razdoblju bila je suradnica na projektu Instituta pod nazivom “Hrvatski staleški sabor” (broj projekta: 0019022). Od 1. I. 2007. voditeljica je znanstvenog projekta “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku” (broj 019-0190611-0593).
Tijekom prošlih projektnih razdoblja bila je vanjski suradnik (u svojstvu konzultanta) sljedećih projekata: “Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja” (šifra projekta: 0194303; voditelj: dr. Dragutin Pavličević) pri institutu “Ivo Pilar” u Zagrebu; projekta “Srednjovjekovna znanstvena baština Hrvata” (šifra projekta: 0203005; voditelj: akademik Franjo Šanjek) pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu; projekta “Hrvatsko-talijanski književni odnosi” (šifra projekta: 0130708; voditelj: dr. Mate Zorić) pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za talijanski jezik i književnost) i projekta “Graditeljstvo i inventar od XVI. do XIX. stoljeća u Dalmaciji” (šifra projekta: 0020008; voditeljica: dr. Marija Stagličić) pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Od akademske godine 1998.-1999. povremeni je predavač predmeta “Povijest Venecije”, a od akademske godine 1999.-2000. predmeta “Povijest Italije” pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od akademske godine 2004.-2005. sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi Katoličkog bogoslovnog fakulteta (specijalizacija “Crkva i kršćanstvo u Hrvata i pomoćne povijesne znanosti”, voditelj akademik Franjo Šanjek) kao nositeljica kolegija “Bratovštine na hrvatskom prostoru” i “Hodočašća”. Također od iste akademske godine sudjeluje u poslijediplomskom studijskom programu “Povijest Europe i Sredozemlja” Sveučilišta u Kopru (Slovenija) kao nositeljica kolegija “Jadran u europskom i svjetskom kontekstu od VI. do XVIII. stoljeća”. Od 2006. godine predaje na doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Stalna je suradnica Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu pri izradbi “Hrvatskog biografskog leksikona” i “Hrvatske enciklopedije”, a pri izradbi leksikografske edicije “Hrvatski leksikon” (I.-II., Zagreb 1996.-1997.) bila je glavna urednica struke povijest. Glavna je urednica struke povijest edicije “Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga”. Članica je uredništva časopisa “Croatica Christiana periodica” Instituta za crkvenu povijest Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, časopisa “Annales” (“Anali za istrske in mediteranske študije”) u Kopru te “Hrvatske revije” Matice hrvatske.
Od 2007. godine voditeljica je projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku”.

Ivana Horbec, Ph. D.

Ivana Horbec (Zagreb, 1977) graduated History from the University of Zagreb Centre for Croatian Studies. She attended a post-graduate course of studies in Early Modern History of Croatia at the History Department, Faculty for Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. At the same Faculty, she defended her master’s thesis The Establishment of the Royal Council for the Kingdoms of Dalmatia, Croatia and Slavonia in 2004 and her Ph.D. thesis The Public Administration and Public Services in Civil Croatia under Maria Theresa’s Rule in 2009. Since 1999, she has been employed at the Croatian Institute of History. In December 2016, she was elected to the rank of a senior research fellow.

During her work at the Institute she participated in several national and international scientific projects. As a researcher on the project „The Description of the Croatian Kingdom on the Military Maps (Croatian Institute of History, 2001-2011, principal investigator: Dr Mirko Valentić) she was the editor of twelwe books of archival material pertaining to the First Topographic Land Survey in Croatian Lands (Croatia on Secret Military Maps from the 18th and 19th Century, vol. 1-12). She conducted research dealing with social and legal history of Croatian Lands in the 18th century as part of the projects run by the Croatian Institute of History “Civil Croatia in the Early Modern Period: Social-Cultural-Political Relations” and “The Military Frontier: Socio-Cultural Processes of Integration and National Identities” (2007-2013). In 2007 and 2008, she has been participating in the Croatian State Archives project “Croatian History Sources”. Since 2009, she has been a contributor to the edition The Croatian Bibliographical Lexicon by The Miroslav Krleža Institute of Lexicography in Zagreb. Likewise, she was contributing to the edition entitled Verwaltungsgeschichte der Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit by the Institute of Austrian History Research at the University of Vienna. Since 2009, she has been a regional manager of two mutually connected international projects centrally run by the Institute of Church History at the Faculty of Catholic Theology, University of Vienna: „Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa: Das Priesterkolleg St. Augustin (“Frintaneum”) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918„ and „Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806-1918“.

Horbec was a DAAD scholar at the Georg August University of Göttingen, an ÖAD scholar (Ernst Mach Stipendium) at the Institute for East European History at the University of Vienna and a scholar of the Hungarian Academy of Sciences. As part of her experience abroad she carries out continuing researches in Austrian archives and libraries (Austrian State Archives, Archives of the Archdiocese of Vienna, Archives of the Province of Upper Austria in Linz, Austrian National Library) and in Hungary (National Archives of Hungary, National Széchényi Library). She staged several exhibitions, e. g. “Historical Borders of the Kingdom of Croatia in International State Treaties” (coauthor Ivan Filipović, MA, in the premises of the Austrian State Archives in Vienna 2004) or “The Sanitary Cordon and the Quarantine in Kostajnica (Hrvatska Kostajnica, 2017).

Her research interest is focused on social, legal and institutional history of the Early Modern Period with the emphasis on the area of the Kingdoms of Croatia and Slavonia in the context of development in Central Europe. Her focus is, in particular, on the issue of formation of proto-modern public administration in Croatian Lands and extension of the role of public administration so as to include the issues from economic, social and cultural spheres. She authored numerous articles published in Croatian and international publications, as well as two monographs, Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj (The Health of the People – the Wealth of the State. Enlightened Absolutism and the Beginnings of the Public Health Care System in Croatia; Zagreb, 2015.), for which she received a National Science Award in 2015, and Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća (Towards a Modern State. Administration and Politics in the Kingdoms of Croatia and Slavonia in the 18th Century; Zagreb, 2018), for which she received „Mirjana Gross“-Award for the best publication in historiography in 2018

Maja Katušić, prof., asistentica

Datum i mjesto rođenja: 4. kolovoz 1980., Zagreb
Obrazovanje: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, povijest, 2004.; profesor povijesti
Poslijediplomski doktorski studij povijesti, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Zaposlenja: Hrvatski institut za povijest, Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku (019-0190611-0593), asistentica od rujna 2007.
Suradnja: Leksikografski zavod Miroslav Krleža (Hrvatska enciklopedija od 2004.; Hrvatski biografski leksikon od 2005.; Leksikon Marina Držića od 2007.), Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene HAZU u Zagrebu (objavljivanje latinskih izvora); Matica hrvatska (sinteza hrvatske povijesti); Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina).

Vedran Klaužer, prof., asistent

Datum i mjesto rođenja: 1. rujna 1980., Zagreb
Obrazovanje: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, povijest, 2007.; profesor povijesti
Poslijediplomski doktorski studij povijesti, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Zaposlenja: Hrvatski institut za povijest, Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet, asistent od travnja 2009.
STRANI JEZICI:
engleski: aktivno
njemački: pasivno
mađarski: pasivno

dr. sc. Zlatko Kudelić, viši znanstveni suradnik

Dr. sc. Zlatko Kudelić rođen je u Zlataru (Republika Hrvatska) 14. veljače 1962. godine, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Srednjoškolskom centru u Zaboku 1981. godine, a  iste je godine upisao studij povijesti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na početku studija prebacio se na jednopredmetni studij povijesti i diplomirao 1989. godine, a od 1989. do 1992. godine predavao je povijest u osnovnoj, te povijest i latinski jezik u srednjim školama. Od 1. srpnja 1992. godine zaposlen je kao mlađi asistent u Hrvatskom institutu za povijest  na projektu “Društveni slojevi i vjerske zajednice 1848.-1918.”, a magistarski rad pod naslovom “Marčanska biskupija između 1670. i 1713. godine” obranio je 15. veljače 1996. godine. U sklopu projekta “Vojna krajina – građa i studije” između 1996. i 2000. godine istraživao je odnose Katoličke i Pravoslavne crkve na prostoru Vojne krajine i pitanje unije pravoslavnih krajišnika s Katoličkom crkvom, a doktorsku disertaciju pod naslovom ” Pravoslavlje i pitanje crkvene unije u Hrvatskoj od Žitvanskog mira 1606. godine do izbora unijatskog biskupa Pavla Zorčića 1670. godine” obranio je 15. lipnja 2000. godine. Od  22. kolovoza 2002. do prosinca 2005. godine dr. sc. Zlatko Kudelić bio je voditelj projekta “Vojna krajina”, a 5. prosinca 2003. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik. Tijekom znanstvenog djelovanja dr. sc. Zlatko Kudelić je sudjelovao na tri znanstvena skupa i objavio veći broj znanstvenih, preglednih i stručnih radova. Na projektu Katolicizam, islam i pravoslavlje u integracijskim procesima u Bosni i Hercegovini  istraživanja dr. sc. Zlatka Kudelića bit će napose usmjerena prema analizi stavova hijerarhije Karlovačke mitropolije (Srpske pravoslavne crkve) o nacionalnointegracijskim procesima i međukonfesionalnim odnosima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

dr. sc. Teodora Shek Brnardić, viša znanstvena suradnica

OBRAZOVANJE:
- History Department, Central European University, Budapest.
Tema doktorata: “The Enlightened Officer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Franz Joseph Kinsky (1739-1805) (obranjen 1. listopada 2004. i nostrificiran 24. veljače 2005.)
- Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Tema magistarskog rada: “Duhovni razvoj Baltazara Adama Krčelića (1715- 1778)- Obrazovanje između tridentinske tradicije i ranoga prosvjetiteljstva)” (obranjen 8. lipnja 1999).
- Odsjek za klasičnu filologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Tema diplomskog rada: “Parodija u Petroniju” (obranjen 22. rujna 1994.).
- Obrazovni centar za jezike (klasično usmjerenje), Križanićeva 4a, Zagreb.
(oslobođena pisanja maturalne radnje i prijemnog ispita na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu).
- O.Š. “Rudi Čajavec” (klasično usmjerenje), Kršnjavoga 2, Zagreb.

prof. dr. sc. Mirko Valentić, znanstvenik emeritus

Rođen 19. 09. 1932.;
Mjesto rođenja Ivanjska, Banja Luka, Republika
Bosna i Hercegovina; Hrvat, državljanstvo, hrvatsko
Matični broj u Ministarstvu znanosti RH (EZR): 51473;
Znanstveni savjetnik; reizbor 1994.;
Znanstvenik emeritus, izbor 2006.

Školovanje:
Maturirao 1953.;
Diplomirao 1961.; studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorirao 1978.; Filozofski fakultet u Zagrebu, humanističke znanosti, polje povijesna znanost.
Tema doktorata: Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom
1849.-1881.

Podaci o stručnom usavršavanju u inozemstvu:
Ratni arhiv u Beču, 1976. i 1977. (istraživanje arhivskog gradiva).

Zaposlenja i dužnosti:
Škola za odgajatelje, kao profesor povijesti (1961.-1964.);
Povijesni muzej Hrvatske, kustos (1964-1971.);
Hrvatski institut za povijest (1971.-2002.).
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest od 1990. do umirovljenja 2002. godine.

Od 1993. radi kao profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagreb, Odjel za povijest, Kolegij Hrvatska od 16. do 18. stoljeća.
Od 2005. član Savjeta za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Istraživački i znanstveni rad:
Istraživačke teme:
Vojna krajina; Prometna integracija i jadranska orijentacija Hrvatske; Migracijski i kolonizacijski procesi tijekom 16. i 17 stoljeća; Gradišćanski Hrvati; Velikosrpski projekti 19. i 20 stoljeća.