S ponosom javljamo da je na izbornoj skupštini HAZU, 19. svibnja 2022. naša znanstvena savjetnica dr. sc. Ivana Horbec izabana za članicu suradnicu HAZU u Razredu za društvene znanosti!
Ivana Horbec (Zagreb, 1977) diplomirala je 2000. na studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2004. u okviru Poslijediplomskoga studija hrvatske povijesti ranoga novoga vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. obranila i doktorsku disertaciju s temom “Uprava i javne službe Banske Hrvatske u vrijeme vladavine Marije Terezije” (mentor prof. dr. Nenad Moačanin). Od 20. prosinca 1999. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest (od siječnja 2011. kao znanstveni suradnik). U prosincu 2016. izabrana je u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice.
Sudjelovala je na više nacionalnih i međunarodnih projekata. U okviru projekta „Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama“ (Hrvatski institut za povijest, 2001.-2011., voditelj dr. Mirko Valentić) sudjelovala je u izdavanju 12 knjiga građe Prve topografske izmjere na području hrvatskih zemalja pod habsburškom vlašću (Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, sv. 1.-12.). Na projektima „Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: društveno-kulturno-politički odnosi“ te „Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet“ sudjelovala je s istraživanjima na teme iz društvene i pravne povijesti hrvatskih zemalja u ranonovovjekovnom razdoblju. Od 2007. sudjelovala je i u radu projekta Hrvatskoga državnoga arhiva „Izvori za hrvatsku povijest ranoga novoga vijeka“, u okviru kojega je izradila stručnu studiju o arhivskoj građi za hrvatsku povijest u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti. Od 2009. surađuje i na ediciji Hrvatski biografski leksikon Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu te na projektu i ediciji Verwaltungsgeschichte der Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit Instituta za istraživanje austrijske povijesti (Institut für österreichische Geschichtsforschung) Sveučilišta u Beču. Od 2009. regionalni je voditelj dvaju međusobno povezanih međunarodnih projekata „Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918“ te „Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806-1918“ pod centralnim vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkoga fakulteta Sveučilišta u Beču (Institut für Kirchengeschichte, Katholisch-theologische Fakultät. Od 2014. do 2018. godine bila je voditeljicom uspostavnog istraživačkog projekta „From Proto-Modernisation to Modernisation of Croatia’s School System“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Trenutno surađuje na dva projekta financirana od Hrvatske zaklade za znanost, „Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću“ (Hrvatski institut za povijest, 2018.-2022., voditeljica dr. Vlasta Švoger) i „Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u ‘dugom 19. stoljeću’ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača“ (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2017.-2021., voditeljica dr. Vjera Katalinić).
Koristila je istraživačke stipendije DAAD-a na Sveučilištu Georg August u Göttingenu, ÖAD-a (Ernst Mach Stipendium) na Institutu za povijest jugoistočne Europe (Institut für osteuropäische Geschichte) Sveučilišta u Beču te stipendiju Vlade Republike Mađarske na Institutu za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. U inozemno iskustvo ubraja i kontinuirana istraživanja u arhivima i knjižnicama Austrije (Austrijski državni arhiv, Nadbiskupski arhiv u Beču, Zemaljski arhiv Gornje Austrije u Linzu, Austrijska nacionalna knjižnica) i Mađarske (Mađarski nacionalni arhiv, Državna knjižnica Széchényi). Izradila je i postavila nekoliko izložbi, između ostalih i izložbu pod naslovom “Povijesne granice Kraljevine Hrvatske u međunarodnim državnim ugovorima” (zajedno s mag. Ivanom Filipovićem u Austrijskom državnom arhivu u Beču) te „Sanitarni kordon i kontumac u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica, 2017.). Sudjeluje u radu više stručnih udruga u zemlji i inozemstvu.
Njezin znanstveni interes usmjeren je na društvenu, pravnu, institucionalnu i javnozdravstvenu povijest ranoga novoga vijeka s naglaskom na područje Kraljevina Hrvatske i Slavonije u kontekstu razvoja u Srednjoj Europi. Poglavito istražuje pitanje oblikovanja protomoderne uprave u hrvatskim zemljama i ekstenzije uloge javne uprave na pitanja gospodarske, društvene i kulturne javne sfere. Rezultate znanstvenih istraživanja objavljuje u domaćim i međunarodnim publikacijama. Među važnije publikacije ubrajaju se monografije Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.), za koju je dobila Državnu nagradu za znanost 2015. godine te Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2018.), za koju je dobila nagradu „Mirjana Gross“ za najbolju publikaciju iz područja historiografije za 2018. godinu.