Marino Manin – Lidija Bencetić:
MODERNO LICE GRADA
O urbanizaciji i izgradnji komunalne
infrastrukture na području Hrvatske u 19. i 20. stoljeću
Godina izdanja: 2020.
Cijena: 100,00 kuna
Opširnije →Hrvatski institut za povijest nastoji svoje mrežne stranice učiniti pristupačnima u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 17/19; dalje u tekstu: Zakon) kojim se prenosi Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016.). Ova Izjava o pristupačnosti primjenjuje se na mrežne stranice Hrvatskog instituta za povijest koje se ...
Opširnije →Poštovane/Poštovani kolegice/kolege, suradnici i prijatelji Hrvatskog instituta za povijest,
ovim putem Vas obavještavamo da uskoro kreće hitna i nužna sanacija/restauracija reprezentativnih prostora Hrvatskog instituta za povijest koji su nažalost stradali u ovogodišnjem potresu.
Ove kompleksne restauratorske radove izvodit će stručnjaci našeg cijenjenog Hrvatskog restauratorskog zavoda.
U očekivanju što brže, ali ponajprije što kvalitetnije obnove ove neprocjenjive kulturne baštine, sve Vas molimo za strpljenje, kako bi ponovno mogli otvoriti vrata palače u Opatičkoj 10, za ponovna druženja i suradnju.
Na portalu Historiografija.hr objavljen je 17. srpnja 2020. razgovor s povjesničarom i filmologom Silvestrom Miletom, pod naslovom „Priča o Diani Budisavljević izmiče svrstavanju u ideološke ladice“. U njemu Mileta govori o svojim istraživanjima o Diani Budisavljević i suradnji na nagrađivanom filmu „Dnevnik Diane Budisavljević“ redateljice Dane Budisavljević.
Mileta se osvrnuo i na moj uradak koji se bavi sudbinom civila nakon bitke na Kozari sredinom 1942., a gdje se spominje i djelovanje ...
Opširnije →
U organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest, a pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost, 8. srpnja 2020. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu je održana znanstvena konferencija Modernizacija kroz infrastrukturu – zadano i ostvareno u modernizaciji Hrvatske.
Konferenciju je otvorio ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić, a sudionike konferencije je uime rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića pozdravio dr. sc. Tomislav Anić.
Na konferenciji su predstavljeni ...
Opširnije →Obaviještavamo sve zainteresirane da su radovi nužne sanacije krovišta i dijela radnih prostora Hrvatskog instituta za povijest (Palača bogoštovlja i nastave, zaštićeno kulturno dobro Z-192) u Opatičkoj ulici 10 započeli u ponedjeljak 29. lipnja 2020. Radovi obuhvaćaju sanaciju krovišta i dijela južnog krila (sobe 39 i 40), a tijekom srpnja sanirat će se sobe u sjevernom krilu (26, 27 i 28) te vijenac zabata na istočnom pročelju (ulaz s Radićeve ulice). Kraj sanacijskih radova predviđa se početkom kolovoza, no ...
Opširnije →
IVANA ŠUBIC KOVAČEVIĆ:
BIBLIOGRAFIJA ZAGREBAČKOG TISKA 1918. – 1941.
Cijena: 150,00 KUNA
MIROSLAV AKMADŽA:
CRKVA I DRŽAVA
Dopisivanje i razgovori između Katoličke crkve i komunističke državne vlasti u Jugoslaviji
SVEZAK V.
1969. – 1973.
Cijena: 250,00 kuna
Obavještavamo vas da su naš kolega dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić među dobitnicima Nagrade grada Splita za 2019. godinu. Zaslužili su je izdavanjem dvosveščane knjige Političke bilješke Ante Trumbića 1930. – 1938., objavljene u izdanju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Hrvatskog instituta za povijest.
https://www.split.hr/clanak/potvrdjeni-dobitnici-nagrada-grada-splita-za-2019-godinu
Opširnije →
U studenom 2019. Hrvatski institut za povijest objavio je dvotomnu voluminoznu monografiju dr. sc. Zdenka Radelića naslovljenu Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942. – 1954.). Ozna i Udba su tema kojom se dr. Radelić bavi već dugi niz godina i o tome je objavio čitav niz radova, no ova knjiga neka je vrst “točke na I” jer donosi ne samo vlastitu historiografsku analizu obilnog ahrivskog gradiva ...
Prostor hrvatskih zemalja oduvijek je bio sjecište kultura i politika, mjesto kontakata različitih običaja i tradicija. Što nas povijest može naučiti o iskustvu ovih prostora s protuepidemijskim mjerama? Kako je protuepidemijska zaštita bila organizirana? Koliko su mjere bile striktne? Kojim smo se metodama segregacije i raskuživanja služili? Kakav je bio utjecaj mjera na društvo? Kako su se one odrazile na zakonodavstvo? Kako se postizao balans između imperativa javnoga zdravlja i ekonomskih aktivnosti? Kako se primjenjivalo medicinsko znanje i jesu li se upravo ovdje ...
Opširnije →