Međunarodni znanstveni skup, četvrti triennale “Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja: Grad i crkva”, počeo je u utorak u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, gdje će tijekom dva dana tridesetak znanstvenika govoriti o temi ključnoj za razdoblje srednjovjekovlja.
Hrvatski institut za povijest od 2010. svake tri godine organizira znanstveni skup na temu gradova hrvatskog srednjovjekovlja, na različite podteme – prvi se fokusirao na “Vlast i vlasništvo”, drugi na “Grad u narativnim vrelima, stvarnost ili fikcija”, a treći se održao na temu grada i došljaka.
“Svaka od ovih tema, iako je bila istražena u hrvatskoj historiografiji zaslužuje veću sistematizaciju, a nama je važno da gradove hrvatskog srednjovjekovlja stavimo u širi geografski kontekst, srednjoeuropskih i sredozemnih prostora”, rekla je u ime organizatora, dr. Irena Benyovsky Latin u uvodnom predavanju.
Ocijenila je kako je ovogodišnja tema, grad i crkva, vrlo važna i gotovo nerazdvojna kada se govori o srednjovjekovnom društvu. “Crkva je bila ključna u formiranju identiteta gradova, utjecala je na njihov svakodnevni život, na ljude svih društvenih slojeva, a imala je i važnu političku i ekonomsku ulogu”, dodala je.
Kao jedan od mnogih suodnosa crkve i grada izdvojila je i što svojom arhitekturom crkva često predstavlja simbol pojedinog mjesta po kojemu on postaje prepoznatljiv.
“S obzirom da je grad vrlo složen društveni i prostorni fenomen, na našem skupu inzistiramo na interdisciplinarnosti, pa osim povjesničara uvijek zovemo i povjesničare umjetnosti, arheologe, lingviste, grad treba promatrati s različitih aspekata”, ustvrdila je.
Po njezinim riječima, skup okuplja i kolege iz okolnih zemalja, a svaki rezultira zbornikom na engleskom koji je jako dobro međunarodno prihvaćen, čime se na neki način hrvatska urbana povijest promovira i izvan granica Hrvatske.
Na skupu sudjeluje tridesetak znanstvenika koji će izlaganja prezentirati u okviru deset tematskih sekcija, od kojih su dvije nazvane “Grad, biskup, kurija”. Treća i četvrta sekcija obuhvaćaju predavanja pod nazivom “Svjetovno i crkveno”, slijedi sekcija “Izvori”, šesta i sedma su “Redovnici i samostani”, osma je “Posjedi”, deveta “Arhitektura, Urbanizam, Arheologija”.
Među ostalim, govorit će se o kultu sv. Donata nakon mletačkog preuzimanja Zadra 1409., o templarima i njihovoj ulozi u urbanističkom razvoju nekih lokaliteta na obali i u priobalju, o Ivancu kao primjeru naselja izgrađenog oko crkve, o interakciji svećenstva sa svjetovnim zajednicama u Splitu u 15. i 16. stoljeću, o crkvama i samostanima srednjovjekovnog Iloka te o odnosu urbane elite Gradeca i zagrebačkog biskupa.
Izvor: Hina
