Završili su Dani novih izdanja Hrvatskog instituta za povijest.
Hrvatski institut za povijest je prvi puta organizirao promociju vlastitih izdanja u jednom novom konceptu, kako bi pokrenuo veću interakciju među predstavljačima i moderatorima i samom publikom. Naime, ovo nisu bila klasična predstavljanja knjiga koja se održavaju po principu recenzenti i autor s jedne strane te publika s druge strane. Koncept ovih predstavljanja je zamišljen kao forma tzv. Okruglog stola, odnsono interaktivne rasprave o samim izdanjima. Ulazilo se kritički u sadržaj samih publikacija, naglašavajući konkretne probleme i pokušaj riješavanja istih dovodeći do konkretnih zaključaka same problematike pojedinih izdanja.
Prvi dan (srijeda) je započeo stručnim vodstvom kroz reprezentativne dvorane samog Instituta: Zlatne dvorane, Pompejanske sobe i Hegedušićeve sobe.
U podne su predstavljena izdanja Podružnice u Slavonskom Brodu: Zbornik radova „Slavonske šume kroz povijest“ uz zanimljivu temu Okruglog stola „Kako pisati povijest šuma“.
Predstavljači odnosno sudionici su bili : dr. Stanko Andrić, dr. Dinko Župan, dr. Milan Vrbanus, prof. Josip Parat.
Nadalje je predstavljen zbornik radova sa znanstveno stručnog skupa „ Luka Ilić Oriovčanin“ kojeg su predstavili dr. Marijan Šabić i dr. Stanko Andrić.
Od 16.30 sati je predstavljena knjiga Split 1980-tih, u formi dijaloga autora dr. Nikice Barića i dr. Josipa Mihaljevića. Predstavljači su pokušali dočarati publici razdoblje u gradu Splitu nakon smrti Josipa Broza Tita pa do prvih demokratskih izbora 1990. godine.
Na kraju u 18 sati je predstavljena knjiga dr. Brune Škreblina : Urbana elita zagrebačkog Gradeca – od sredine 14. stoljeća do početka 16. stoljeća. Djelo su predstavili: dr. Zoran Ladić, dr. Marija Karbić i sam autor. Ovdje se uspoređivala elita dalmatinskih gradova u to doba i kontinentalnog Gradeca, te se pokušala povući paralela između prostora koji su bili pod različitim upravama u to doba.
Drugi dan (četvrtak) bio je posvećen periodičnim izdanjima Hrvatskog instituta za povijest odnosno časopisima koji već dugi niz godina izlaze u uredništvu znanstvenika i suradnika Hrvatskog instituta za povijest.
U prvoj sesiji u formi Okruglog stola pod nazivom “ Budućnost znanstvenih časopisa u polju humanističkih znanosti” predstavljeni su časopisi Povijesni prilozi, Scrinia Slavonica i Review of Croatian History. Predstavljači su bili : dr. Stanko Andrić, dr. Marijan Šabić, dr. Mario Jareb, dr. Hrvoje Čapo i dr. Zrinka Pešorda Vardić. Govornici su upoznali publiku i kolege sa problemima kojima se susreću već dugi niz godina, no unatoč tome i dalje ustraju da se periodične publikacije koje su od velike znanstvene vrijednosti i dalje održe. Naime, problemi su u prvom redu financijske prirode, te ne i manji problem, stalna “borba” s prirodnim znanostima u smislu nejednakog vrednovanja znanstvenih članaka u različitim poljima znanosti. Zaključak je da se svi skupa nadaju da će nadležno Ministarstvo i ostale državne Institutcije napokon shvatitit da je znanost važna kao nacionalni idenitet jedne države bez obzira radi li se o prirodnim znanostima ili humanističkim znanostima te se ne bi smjela mijeriti istim metodama. U tom smislu nadamo da će se i financijska sredstva barem malo povećati kako bi časopisi opstali, a ta sredstva su “kap u moru” naspram novaca koji se troše na razno razne udruge i ostale ne relevantne kategorije.
Završetak dana je bio posvećen Časopisu za suvremenu povijest koji ove godine slavi 50-tu godišnjicu od pokretanja. Sudionici su bili : prof. dr. Ivo Banac, dr. Zdravka Jelaska Marijan kao urednica, dr. Davor Marijan, dr. Stjepan Matković, dr. Josip Mihaljević, dr. Darijan Godić-tajnik časopisa.
Uz slične probleme što se tiče izdavanja samog časopisa, sudionici su nas upoznali s Časopsom od prvih brojeva do današnjih dana, odnosno napredovanje u smislu pisanja časopisa od početaka 1970 tih godina pa do danas, u smislu koliko je olakšan proces predaje samih članaka do samih recenzija i objave pojedinih članaka.
Posljednji dan (petak ) smo imali prilike doznati nešto o Hrvatskom Saboru iz 1861. godine koji zbornik su predstavili urednici dr. Arijana Kolak Bošnjak i dr. Stjepan Matković na temelju građe koju je prikupio, nažalost prerano preminuli kolega dr. Tomislav Markus. Urednici su pokušali povući paralelu sa tadašnjim Saborom i današnjim Hrvatskim saborom te su zaključili da ima mnogo sličnosti unatoč proteku skoro dva stoljeća.
Posljednji dan je završen knjigom dr. Hrvoja Čape: Hrvatska u diplomatskim izvješćima Sjedinjenih Američkih Država 1918. – 1929. O knjizi su govorili i raspravljali: prof. dr. sc. Ivo Banac, dr. Marinko Vuković, dr. Mario Jareb i autor.
Ova knjiga donosi dio korespondencije američke diplomatske službe u Krakljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i Državnog tajništva SAD-a od 1918. – 1929.
Ovakav koncept predstavljanja novih izdanja Hrvatskog instituta za povijest pokazao se vrlo uspješnim te se svakako očekuje slijedeće godine krajem svibnja da se ponovi u još pristupačnijoj formi za širu zainteresiranu javnost. Planira se održati u dvorištu i vrtu palače samog Instituta, naravno ako bi vremenske prilike dozvolile.
