Preminuo akademik Nenad Vekarić
Nakon borbe s teškom bolesti, dana 20. srpnja 2018. u Zagrebu je, u 62. godini života, preminuo akademik Nenad Vekarić, dugogodišnji upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, dragi kolega i prijatelj Hrvatskog instituta za povijest, kojemu je tijekom četiri godine, od 2012. do 2016. bio i član Upravnog vijeća.
Autor je više desetaka znanstvenih članaka te 20 autorskih knjiga, među kojima se osobito ističe višesveščano djelo “Vlastela grada Dubrovnika”. Pod njegovom uredničkom rukom snažno su se afirmirali i časopisi dubrovačkog Zavoda HAZU – Anali i Dubrovnik Annals, postajući prepoznatljivi daleko izvan hrvatskih granica. Akademik Vekarić dao je nemjerljiv doprinos istraživanju povijesti stanovništva, uvodeći nove metode i snažno afirmirajući područje povijesne demografije. Oblikovao je i doktorski studij Povijest stanovništva na Sveučilištu u Dubrovniku, koji je kroz godine svoga postojanja iznjedrio vrsne disertacije i dao čvrste znanstvene temelje polaznicima. Akademik Vekarić osobito se založio da se na dubrovačkom sveučilištu 2016. godine otvori i dodiplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana.
Rado je poticao i međuinstitucionalnu suradnju, zalažući se u tom polju za timski rad, što je i ostvareno u projektima URBES pri Hrvatskom institutu za povijest i COLINDA pri Zavodu HAZU u Dubrovniku, u kojima sudjeluju istraživači s obje znanstvene institucije. Znatan broj medievista s Hrvatskog instituta za povijest postali su i ostali zaljubljenici u hrvatsko srednjovjekovlje upravo zahvaljujući Dubrovačkoj medievističkoj radionici, programa kojeg su tijekom 90-ih godina 20. stoljeća vodile Zdenka Janeković Römer i Nella Lonza, a kojeg je i on od prvih dana snažno podupirao.
Bio je izuzetan mentor i suradnik, otvoren u komunikaciji, uvijek pun podrške za kolege, posebice za one na počecima profesionalnog puta, hrabreći ih i pomažući im, potičući arhivska istraživanja, kritičko promišljanje, znanstveno poštenje i predanost radu.
Suradnici i kolege s Hrvatskog instituta za povijest zauvijek će ga se rado sjećati.
dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić